Private Briefing Januar 2025

Broj 142 | Godina XII

Private Briefing tradicionalno, već 12. godina u nizu započinje novu sezonu trilogijom analiza makroekonomskog okvira poslovanja, sa fokusom na globalnom nivou u prvom nastavku. U narednim izdanjima trilogija se nastavlja analizama lokalnog makro okvira i završava analizom sektora finansija. Od aktuelnih programa podrške, januarski broj donosi analizu još jednog RAS modela podrške za izlazak na nova tržišta, i dva poziva Pokrajinskog sekretarijata za privredu, za unapređenje turizma, i nabavku mašina i opreme za MMSP i preduzetnike .

// Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam AP Vojvodine raspisao je novi konkurs za sveobuhvatno unapređenje turističke ponude u Pokrajini. Ovaj konkurs je namenjen mikro i malim privrednim društvima i preduzetnicima koji obavljaju ugostiteljsku delatnost, bilo da pružaju usluge smeštaja ili usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića. Ukupan iznos opredeljenih sredstava je značajno povećan na čak 500 miliona dinara, što predstavlja snažan podsticaj razvoju turističkog sektora u Vojvodini. Uslov za konkurisanje je da su aplikanti registrovani na teritoriji Pokrajine i da tu obavljaju delatnost, pri čemu je za aplikante koji obavljaju delatnost smeštaja potrebno i da je objekat zaveden u evidenciji objekata za smeštaj ministarstva nadležnog za poslove turizma ili jedinice lokalne samouprave (E-turista).

// Konkurs obuhvata širok spektar podržanih aktivnosti, uključujući izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju ugostiteljskih objekata, nabavku opreme, uvođenje tehnoloških inovacija, kao i ulaganja u energetsku efikasnost i ekološku održivost. Novina u ovom konkursu je podrška za nabavku električnih i hibridnih vozila, što dodatno podstiče razvoj eko-turizma i ekološke svesti u sektoru. Iznosi podrške su značajni, krećući se od 300.000 do čak 4.500.000 dinara po projektu, zavisno od namene. Posebno je atraktivna mogućnost sufinansiranja do 80% prihvatljivih troškova za većinu namena, što ovaj program čini izuzetno privlačnim za potencijalne korisnike. Konkurs uvodi i fleksibilnost u pogledu realizacije projekata, omogućavajući refundaciju troškova za projekte realizovane od početka 2024. godine, kao i avansno finansiranje za projekte koji će se realizovati do kraja maja 2025. godine. Ovo pruža značajan manevarski prostor korisnicima u planiranju i realizaciji investicija. Uslovi za učešće su prilagođeni tako da obuhvate širok spektar privrednih subjekata u turističkom sektoru, uz zahtev da su registrovani do kraja 2024. godine i da imaju barem jednog zaposlenog na neodređeno vreme. Poseban akcenat je stavljen na finansijsku stabilnost aplikanata, zahtevajući da nisu ostvarili neto gubitak u prethodnoj godini.

// Za potencijalne korisnike koji imaju viziju i ambiciju da unaprede svoje poslovanje u sektoru turizma, ovaj konkurs predstavlja izuzetnu priliku. Fokus na energetsku efikasnost, digitalizaciju i kvalitet usluga usklađen je sa savremenim zahtevima tržišta i očekivanjima gostiju, a struktura finansiranja omogućava značajna ulaganja u ključne elemente turističke ponude, što može rezultirati dugoročnim povećanjem kapaciteta za generisanje prihoda i održivi razvoj. Imajući u vidu visoke procente sufinansiranja i raznovrsnost podržanih aktivnosti, ovaj konkurs se može smatrati jednim od najatraktivnijih instrumenata podrške turističkom sektoru u Vojvodini, od kog kvalitetni projektni predlozi mogu imati itekako značajne koristi.

Makroekonomski okvir: Globalna kretanja, trendovi i očekivanja

// Godinu za nama obeležio je prelaz sa “AI” kao pojma koji je dominirao 2023, na “Resilience” (otpornost) kao ključnu reč za 2024. Ova promena sugeriše mnogo više od samog izraza i ukazuje na evoluciju globalne ekonomske paradigme. Dok je “AI” simbolizovao tehnološki pristup rešavanju izazova kroz naprednu obradu informacija, “Resilience” odražava sposobnost ekonomija da se prilagode i napreduju uprkos kontinuiranim izazovima. Ovaj prelaz označava i pomeranje fokusa sa čisto tehnoloških rešenja na sveobuhvatniji pristup ekonomskoj stabilnosti i rastu, koji teži da identifikovane tehnološke trendove i nove mogućnosti stavi u službu upravljanog i strateškog razvoja. U skladu sa novom „ključnom reči“, globalna ekonomija je u 2024. pokazala značajnu otpornost, sa stabilnim rastom od 3,2% uprkos geopolitičkim tenzijama i trgovinskim izazovima koji su na momente značajno prevazilazili novi izazova zabeležen prethodnih godina. Međunarodni monetarni fond (IMF) projektuje nastavak ovog trenda, sa globalnim rastom od 3,3% za 2025. i 2026. godinu. Iako je ova stopa rasta ispod istorijskog proseka od 3,7% za period 2000-2019, ona predstavlja značajan oporavak od turbulencija prethodnih godina. Inflacija, koja je bila glavni globalni izazov u 2022. i 2023, konačno je stavljena pod kontrolu, sa očekivanim padom na 4,2% u 2025. i 3,5% u 2026. godini.

Centralne banke širom sveta počele su postepeno ublažavanje monetarnih politika, reagujući na stabilizaciju inflacije. Međutim, tempo i obim smanjenja kamatnih stopa varira među ekonomijama. U Sjedinjenim Američkim Državama, Federalne rezerve su započele ciklus smanjenja stopa, ali se očekuje da će on biti kraći nego što se prvobitno predviđalo. Projekcije sugerišu da bi Fed stopa mogla dostići 3,0-3,75% u drugoj polovini 2025. godine, što je više u poređenju sa prethodnim prognozama.

Za zemlje u razvoju, koje čine 60% globalnog rasta, prognoze su mešovite. Svetska banka predviđa da će ove ekonomije završiti prvu četvrtinu 21. veka sa najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine. Očekuje se da će rast u zemljama u razvoju ostati stabilan na oko 4% u naredne dve godine, što je slabije od pre-pandemijskog perioda i nedovoljno za iole značajno smanjenje siromaštva.

// Trend “nearsourcing-a” i regionalizacije lanaca vrednosti nastavio se i pojačao u 2024, kao odgovor na rastuće geopolitičke tenzije i sve izraženiju potrebu za dodatnom otpornošću i sigurnošću za sopstvene resurse. Ovo je dovelo do značajnih promena u globalnim trgovinskim tokovima, sa povećanim fokusom na regionalna partnerstva i diversifikaciju izvora snabdevanja. Istovremeno, digitalizacija i automatizacija nastavljaju da transformišu sve aspekte ekonomije, stvarajući nove prilike ali i izazove za radnu snagu i tradicionalne industrije. U finansijskom sektoru, tradicionalne institucije suočavaju se sa pojačanom konkurencijom od strane fintech kompanija i potrebom za brzom adaptacijom na promenjive preference potrošača. Kao odgovor, sektor intenzivno ulaže u digitalizaciju i personalizovane finansijske usluge, pri čemu saradnja sa fintech kompanijama postaje dominantan trend, i jedan od ključnih faktora uspeha.

Održivi razvoj i ESG principi ostaju u fokusu globalnih ekonomskih politika. NextGenerationEU fond, zajedno sa dugoročnim budžetom Evropske unije, planira investicije od preko 2 triliona evra do 2027. godine, usmeravajući sredstva u prioritetne oblasti poput obnovljive energije, digitalizacije i zaštite životne sredine. U oblasti održivog investiranja, očekuje se da će izdavanje zelenih, socijalnih, održivih i obveznica vezanih za održivost (GSS+) premašiti 1 trilion dolara u 2025. godini, podržano povoljnijim kamatnim stopama i potražnjom investitora za održivim ulaganjima. Takođe, očekuje se pokretanje EU tržišta zelenih

obveznica, sa novim dobrovoljnim standardom koji zahteva poboljšano izveštavanje i verifikaciju. Slični programi se implementiraju i u drugim delovima sveta, reflektujući globalni konsenzus o potrebi za održivim i inkluzivnim ekonomskim rastom. U takvim okolnostima, tržište rada pokazuje divergentne trendove u različitim regionima. Dok neka tržišta i dalje beleže deficit radne snage, što doprinosi inflatornim pritiscima kroz rast plata, druga se suočavaju sa izazovima nezaposlenosti. Ova neravnoteža dodatno produbljuje globalni jaz u prihodima i naglašava potrebu za ciljanim politikama zapošljavanja i prekvalifikacije.

// Iako globalna ekonomija pokazuje znakove stabilizacije i umerenog optimizma, rizici i neizvesnosti ostaju. U tom kontekstu ključni izazov ostaje kako ostvariti održiv i inkluzivan ekonomski rast. Ovaj izazov postaje sve kompleksniji u svetu koji se suočava sa brojnim globalnim promenama, od klimatskih promena do tehnoloških revolucija. Aktuelni odgovor na ove izazove naglašava inkluzivno zapošljavanje, socijalne ciljeve i zelenu tranziciju kao pokretače održivog razvoja. Inkluzivno zapošljavanje omogućava uključivanje svih segmenata društva u radnu snagu, uz poseban akcenat na osetljive grupe poput mladih, žena i osoba sa invaliditetom. Socijalni ciljevi, s druge strane, podrazumevaju unapređenje obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, uz jačanje društvene kohezije. Zelena tranzicija, kao treći stub, podrazumeva prelazak na održive modele proizvodnje i potrošnje. Na taj način, tradicionalno socijalne kategorije se transformišu u ekonomski faktor, jer otvaraju nove tržišne niše i podstiču inovacije. Aktivni programi, poput podrške obučavanju za zelene poslove i promocije inovativnih rešenja za održivi razvoj, već pokazuju kako se ovi ciljevi mogu praktično sprovesti. Sa druge strane, implementacija AI tehnologija i drugih inovacija igra takođe značajnu ulogu u adresiranju identifikovanih izazova, zahtevajući istovremeno razvoj novih veština i prilagođavanje poslovnih modela. Prema istraživanju IDC-a, poslovni izdaci za usvajanje i korišćenje AI će imati kumulativni globalni ekonomski uticaj od 19,9 triliona dolara do 2030. godine i pokretati 3,5% globalnog BDP-a u 2030. godini, što AI postavlja visoko među faktore ekonomskog rasta.

// Za domaća mala i srednja preduzeća (MMSP) i poljoprivrednike, prilagođavanje novim tehnologijama, usvajanje održivih praksi poslovanja i integracija u regionalne lance vrednosti postaju ključni faktori konkurentnosti, uz povećanu fleksibilnost i diversifikaciju. Zato je za očekivati da će sposobnost adaptacije na brze tehnološke promene i otpornost na eksterne šokove biti ključni faktori uspeha. Istovremeno, sve slabiji rezultati razvoja privrede baziranog na stranim direktnim investicijama (SDI), subvencijama i radno intenzivnim delatnostima, nameću potrebu za promenom pristupa. Naizgled visok nivo SDI u 2024. godini, doneo je ograničene neto rezultate, što ćemo detaljnije analizirati u narednom nastavku analize makroekonomskog okvira. To sugeriše da se model rasta baziran na eksternim subvencionisanim investicijama pokazuje kao ograničeno efikasan, naročito u dugoročnom smislu. Stoga je za očekivati da budući razvoj privrede bude usmeren na održiviji razvoj, kroz podršku lokalnim MMSP koja ostvaruju najodrživiju dodatnu vrednost, ona koja ostaje u zemlji. To ne samo da doprinosi jačanju domaće privrede već i omogućava otpornost na globalne šokove. Privrednici moraju biti spremni da iskoriste prilike koje se otvaraju u oblastima zelene ekonomije, digitalizacije, regionalne integracije i supstitucije dalekih dobavljača. U tom kontekstu, programi podrške, u organizaciji i izvedbi države, ili međunarodnih razvojnih institucija, mogu da omoguće da se te prilike i iskoriste. Iz našeg uvida kroz brojne programe i inicijative, postoji čitava paleta programa podrške u kojima će većina privrednika pronaći rešenje za svoje potrebe. Time privrednici i farmeri jačaju interne kapacitete kako bi spremno dočekali prilike koje stižu. A za sve prilike koje su na raspolaganju, nastavljamo da analiziramo na ovim stranicama, isto kao i u prethodnom 141 izdanju.

RAS: Podrška za usvajanje principa poslovanja u međunarodnim lancima vrednosti

// Razvojna agencija Srbije (RAS) pokrenula je novi program podrške privrednim društvima za usvajanje principa poslovanja u međunarodnim lancima vrednosti za 2024. godinu, kao treći u aktuelnom ciklusu podrške za internacionalizaciju poslovanja. Ovaj program predstavlja dodatni korak ka unapređenju integracije domaćih privrednih subjekata u globalne ekonomske tokove, sa posebnim fokusom na uspostavljanje komercijalnih odnosa sa multinacionalnim kompanijama (MNK). Budžet programa iznosi 45 miliona dinara, sa maksimalnim iznosom bespovratnih sredstava do 7 miliona dinara po korisniku. Ova značajna finansijska injekcija omogućava domaćim preduzećima da unaprede svoje poslovne procese i konkurentnost na međunarodnom tržištu, budući da omogućava finansiranje opravdanih troškova za najmanje dve projektne aktivnosti, od kojih jedna obavezno mora biti sprovođenje evaluacije poslovnih performansi koja prethodi ulistavanju na referentne interaktivne platforme.

Pravo učešća imaju mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici sa minimum 5 zaposlenih i prihodom od prodaje proizvoda od najmanje 20 miliona dinara u 2023. godini. Ovim se osigurava da program cilja na etablirane firme sa potencijalom za rast i internacionalizaciju. Podržane delatnosti obuhvataju širok spektar proizvodnih sektora, uključujući proizvodnju električne opreme, metalnih proizvoda, računara, elektronskih i optičkih proizvoda, mašina i opreme, motornih vozila, proizvoda od gume i

plastike, kao i specifične vrste štampanja. Program nudi sveobuhvatnu podršku za unapređenje konkurentnosti i digitalizacije. Ovo uključuje sertifikaciju sistema kvaliteta prema zahtevima industrijskih standarda, uvođenje softverskih rešenja za optimizaciju proizvodnih procesa, izradu web stranice i optimizaciju u internet pretraživačima. Posebno je značajna podrška za ulistavanje na referentne interaktivne platforme, što otvara vrata globalnim lancima snabdevanja.

Konsultantska podrška pokriva širok spektar oblasti, kao što su optimizacija proizvodnih i poslovnih procesa, unapređenje korporativnog upravljanja, upravljanje kadrovima, uvođenje ESG faktora i usklađivanje sa zahtevima zelene industrije.

// Kombinvani pristup omogućava sveobuhvatno unapređenje poslovanja, pripremajući kompanije za različite izazove globalnog tržišta. Pored toga, to takođe omogućava kompanijama da planiraju svoje aktivnosti integrišući podršku programa u svoje razvojne strategije. Kroz podršku za usvajanje principa poslovanja u međunarodnim lancima vrednosti, program ne samo da pomaže domaćim preduzećima da se uključe u globalne tokove, već i podiže nivo njihove ukupne, i lokalne i međunarodne konkurentnosti i održivosti. Ovo je posebno važno u kontekstu i dalje izraženog trenda “nearsourcinga”, gde multinacionalne kompanije sve više traže pouzdane dobavljače u regionalnoj blizini, podstaknute krizama koje oblikuju globalno tržište i uslovljavaju redefinisanje poslovnih i razvojnih strategija. Za mnoga domaća preduzeća stoga ovaj program može biti prekretnica u njihovom razvoju. Usvajanje međunarodnih standarda poslovanja, digitalizacija procesa i unapređenje upravljačkih praksi mogu značajno povećati njihovu atraktivnost za potencijalne partnere iz redova MNK. Istovremeno, ova unapređenja doprinose dugoročnoj održivosti i konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu. Za potencijalne aplikante, ključno je da blagovremeno započnu pripremu dokumentacije i planiranje projektnih aktivnosti. Detaljno razumevanje uslova programa, kao i jasna vizija kako će podrška doprineti dugoročnom razvoju preduzeća, mogu biti presudni za uspešnu aplikaciju i implementaciju projekta. Priprema kvalitetne aplikacije, koja jasno demonstrira potencijal za rast i spremnost za usvajanje novih praksi, može biti ključna za uspeh a stručna podrška u ovom procesu, bilo kroz interne resurse ili eksterne konsultante, može značajno povećati šanse za dobijanje podrške.

Pokrajinski Sekratarijat: Grantovi za mašine i opremu

// Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam AP Vojvodine raspisao je novi konkurs za dodelu bespovratnih sredstava mikro i malim privrednim društvima i preduzetnicima na teritoriji pokrajine. Ukupan budžet konkursa iznosi 215 miliona dinara, a cilj je podsticanje daljeg privrednog rasta i unapređenja poslovanja kroz investiranje u osnovna ili obrtna sredstva. Fokus je na podizanju tehničko-tehnološke opremljenosti, smanjenju troškova, povećanju konkurentnosti i efikasnosti, kao i uvođenju novih ili proširenju postojećih poslovnih kapaciteta.

Sredstva su namenjena za subvencionisanje troškova nabavke osnovnih sredstava – mašina i opreme, uključujući i motorna vozila za sopstvene potrebe poslovanja. Takođe, program podržava i nabavku opreme za unapređenje energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije. Specifičnost ovog konkursa je mogućnost refundacije troškova za nabavku polovnih osnovnih sredstava, s tim što polovne mašine i oprema ne smeju biti stariji od 5 godina, uz uslov da se dostavi procena vrednosti sačinjena od

strane ovlašćenog sudskog veštaka. Polovna motorna vozila ne smeju biti starija od 3 godine. Sredstva se odobravaju po principu refundacije za opremu kupljenu, isporučenu i isplaćenu u periodu od 31. januara 2024. godine do dana zaključenja konkursa. Konkurs je otvoren za mikro i mala privredna društva i preduzetnike, uključujući i paušalne poreske obveznike. Iznos odobrenih sredstava može biti do 80% od fakturisane vrednosti bez PDV-a, u rasponu od 350.000 do 1.000.000 dinara.

// Aplikanti mogu podneti samo jednu prijavu, ali ta prijava može da se odnosi na čak 10 komada mašina ili opreme od najviše 5 različitih dobavljača. Standardni kriterijumi za učešće na konkursu uključuju finansijsku stabilnost aplikanta, što podrazumeva da nije ostvario neto gubitak u prethodnoj godini, da su izmirene sve obaveze prema državi u pogledu poreza i doprinosa, i poštovanje ograničenja u vezi sa prethodno primljenom državnom pomoći, kao i odsustvo povezanosti sa dobavljačima opreme. Osim tih standardnih kriterijuma konkurs posebno vrednuje zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i preduzeća koja posluju duže od dve godine. Dodatni bodovi se dodeljuju za proizvodne delatnosti i za poslovanje u manje razvijenim opštinama. Proces apliciranja je pojednostavljen, a dokumentacija svedena na minimum, što čini ovaj konkurs izuzetno pristupačnim za ciljnu grupu. S obzirom na visok procenat sufinansiranja i fokus na unapređenje konkurentnosti i efikasnosti poslovanja, ovaj program predstavlja značajnu priliku za mikro i mala preduzeća u Vojvodini da modernizuju svoje poslovanje i ojača.ju svoju tržišnu poziciju

OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJIJan - 25
1Međugodišnja inflacija 4,30%
2Referentna kamatna stopa5,75%
3Stopa nezaposlenosti8,10%
4Prosečna neto zarada - RSD100.738
5Prosečna penzija - RSD50.683
6KURS RSD/EUR
na poslednji dan u mesecu117,0149
Prosečan srednji kurs EUR116,9730
7KURS RSD/USD
na poslednji dan u mesecu112,4386
Prosečan srednji kurs USD111,6927

Za sve dodatne informacije ili pitanja, slobodno nas kontaktirajte. Prenesite nam svoje utiske, podelite novosti ili nam javite kako napreduju aktuelni projekti.

Za jačanje kapaciteta, poseban poziv: Prijavite se za Glenfield E-Learning!

Glenfield Training and Consulting Doo | +381 11 407 9066 | office@glenfield.rs | www.glenfield.rs

Upozorenje: Ovaj izveštaj je pripremljen i objavljen pod autoritetom Glenfield Training and Consulting Doo i služi jedino u informativne svrhe. Informacije koje su korišćene, dobijene su od izvora za koje Glenfield Training and Consulting Doo smatra da su pouzdani ali ne garantuje njihovu ispravnost i kompletnost. Nijedna informacija ili predlog ne mogu se protumačiti kao ponuda ili nametanje kupovine ili prodaje. Nijedan deo ovog dokumenta ne sme se reprodukovati bez pismene dozvole Glenfield Training and Consulting